Vizualni sloj
Crna, vertikalno razmazana pozadina djeluje kao noć ili unutrašnji dim.
Bijela slova “DANAS SAM NJEŽAN” stoje mirno, gotovo prozirno, kao da su napisana dahom.
Ispod njih bijelo, grubo namazano polje puca kroz mrak – kao rana koja se otvorila ili prozor koji se rasvijetlio.
U tom bijelom polju crvena, neravna, gotovo krvava riječ “LJUBIM TE”.
Crvena crta ispod “TE” nije uredna. Izgleda kao brzi potpis, trag prsta ili posljednji dodir.
Što slika govori
Nježnost ovdje nije mekana i ukrasna.
Ona je teška, zarađena, ispisana nakon nečega mračnog.
Crvena boja nije romantična – ona je tjelesna, hitna, gotovo bolna.
Bijelo polje oko nje djeluje kao prostor koji je netko silom otvorio da bi mogao izgovoriti jedinu stvar koja još ima smisla.
Emocionalni luk
Od “danas sam nježan” (stanje)
do “ljubim te” (čin).
Nema ukrasa. Nema objašnjenja.
Samo prijelaz iz tišine u priznanje.
Cijela slika djeluje kao da je netko upravo prestao bježati od sebe i, u tom trenutku, napisao jedinu rečenicu koja još stoji.
